Rješavamo najčešće pravopisne greške

Ako kažemo da pravopis srpskog jezika nije jednostavan i da zahtijeva ozbiljno proučavanje i posvećenost, mnogi će klimnuti glavom i složiti se s tim.

Pravopisne greške možemo uočiti u svakodnevnoj komunikaciji sa kolegama, saradnicima ili porodicom. No, opravdanje za neznanje ne treba tražiti u tome što nešto nije lako. Poznavanje osnovnih pravopisnih i jezičnih pravila nužno je za svakodnevnu komunikaciju, kako poslovnu tako i privatnu.

Pisanje je odraz ne samo obrazovanja, već i kulture i poštovanja prema sugovorniku, odnosno osobi kojoj pišete ili s kojom se dopisujete. Naravno, dogodi se da i oni najpažljiviji nešto krivo napišu u žurbi ili priznaju da trenutno nemaju vremena za upisivanje malih i velikih slova ili interpunkcijskih znakova.

No, radi se o izvanrednim situacijama u kojima je brzina važnija od pravila i nisu nam sada tema. U ovom tekstu bavit ćemo se najčešćim pravopisnim i jezičnim pogreškama s kojima se susrećemo u poslovnoj komunikaciji, u tekstovima na internetu, a često iu pisanim izdanjima časopisa, novina, pa čak i knjiga. Stoga obratite pozornost na sljedeće retke.

Četiri poznata glagola s negacijom

Samo četiri glagola koji počinju riječju ne u srpskom jeziku pišu se zajedno. To su: nećuja nisamnemoj i nemam. Ostale negacije glagola pišu se zasebno. Dakle, ispravno je Ne znamNe možešne mogunije vrijedno, ne smijem i tako dalje.

Međutim, mnogi su zbunjeni kada je u pitanju riječ ne s imenicama, pridjevima i prilozima. U ovim slučajevima se piše spojeno, pa imamo: nesreća, neznanje, nemirno, neugodno, nedostatno

Možda je u ovom slučaju najbolje misliti samo na glagole, ne zaboravite da se navedena četiri uvijek pišu zajedno, a svi ostali odvojeno. Ako primijetite da netko uporno griješi u pisanju, podsjetite ga i objasnite mu na lijep način. Dobronamjerni savjeti ne smiju uvrijediti sugovornika.

  Darivanje u poslovnom svijetu: 6 Najboljih ideja za poklone
pravopisne greske
Koje su najčešće pravopisne greške?

Zbunjujući prijedlog s

Ovo je jedna od najčešćih pravopisnih pogrešaka. Vjerovali ili ne, pisanje prijedloga s zbunjuje ne samo školarce, nego i odrasle, obrazovane ljude, koji je često pišu spojenu s drugim riječima, jer im se čini da je tako izgovaraju.

Međutim, prijedlog s piše se zasebno. Vječna je dilema treba li pisati sa mnom ili sa mnom ovaj put to treba riješiti. Piše se odvojeno, jer je s prijedlog, a mi je instrumental jednine osobne zamjenice mi.

Uostalom, ako se opet zbunite, sjetite se da je konstrukcija s tobom piše se odvojeno i logično je da se i kod mene tako piše.

Je li, jer jest – vječna sumnja

Prije svega, trebate znati da to nisu iste riječi, niti su iste vrste riječi a vrlo je važno kada i kako ih koristite.

Jer je uzročni veznik značenje jer/jer. Ako nekome postavite pitanje: – Zato što ste stigli?z apravo znači: – Zato što ste stigli?” Sjetite se ovoga sljedeći put kada se budete pitali da li ga koristiti jer.

S druge strane, zamislite da kažete ili napišete sljedeću rečenicu: “Osjećam se dobro ako redovito vježbam.” Ovo je također kardinalna pogreška i zahtijeva hitnu korekciju.

Je li je zamjena za upitnu konstrukciju da li ti u razgovornom jeziku i koristi se kada postavljamo pitanje.

I konačno, Je li’ je treće lice jednine prezenta pomoćnog glagola Ja sam i skraćeni oblik riječi li.

Na primjer: “Jesi li dobro?”“Jesi li dobro?”„Jesi li dobro?

pravopisne greske

Je li rekao ili je rekao

Poznato je da smo skloni pojednostavljivanju i skraćivanju riječi, a to može biti u redu u svakodnevnoj komunikaciji s najbližima. Ipak, trebali bismo znati osnovna pravila i nastojati koristiti ispravne oblike riječi.

  Kako naučiti svirati klavijaturu?

Kad je riječ o glagolima čiji infinitiv završava na -thkao što su: reqi, idi, pronađi, i tako dalje, često volimo skraćivati ​​oblike njihovih radnih glagolskih pridjeva. Tako često nailazimo na: reko, iso, naso, mogo itd.

Točno je: rekao, otišao, našao, mogao… Malo je duže i možda teže za izgovoriti, ali ljepše zvuči, priznat ćete.

Pravopisne i jezične nedoumice u vezi s pomoćnim glagolom biti

Riječ koja uzrokuje najčešće pogreške ne samo u pisanju nego i u govoru svakako je pomoćni glagol biti. Ponekad se pogreške događaju nesvjesno, jer mnogi doista nisu upoznati s osnovnim pravilima korištenja ovog glagola.

Aorist pomoćni glagol biti glasi:

Ja bih; ti bi; on bi; Bismo; ti bi; Oni bi.

Pogreške se najčešće javljaju u upotrebi prvog i drugog lica množine, kada umjesto bismo i hoćeš li stalno koristi bismo ili ti bi. S druge strane, pomoćni glagol se također piše odvojeno, pa često imamo greške poput: Bismo ili ti bi bio.

Postoje i situacije kada govornici ne izgovaraju – h u prvom licu jednine ili ga koriste čak i u drugom licu, pa ponekad možemo čuti i konstrukciju ti bi umjesto ti bi.

pravopisne greske

U odnosu ili u vezi s tim

Ovo je također jedna od najčešćih pogrešaka u pisanom i govornom jeziku. Riječ je o imenici veza zahtijeva instrumental s prijedlogom ili s. Na primjer, oni koji jesu u odnosu na nekoga Nikad ne mogu biti o tom nekome.

Stoga je ispravno: poslovno, pitanje, razgovor i tako dalje.

Također, građevinarstvo povezan s nije u duhu jezika pa je bolje koristiti se njime u vezi s.

Prijedlog S s apostrofom ili bez njega

Apostrof se koristi kada je slovo u riječi iz nekog razloga izostavljeno. Međutim, prijedlog s je zasebna riječ, pa je upotreba apostrofa iza nje ozbiljna jezična pogreška.

  Roditeljske vještine - Kako roditelji mogu potaknuti razvoj djeteta?

Dakle, ne pišemo s poštovanjemali isključivo s poštovanjem. Isto je i sa prijedlozima k ili ka.

Odjel ili odjel

Ova pogreška može itekako bosti uši u situacijama kada je ne očekujemo, odnosno kada slušamo odgajatelje kako govore o odjelima umjesto o odjelima.

Jasno je da riječ odjelu nekima zvuči kao varijanta ijekavice, pa griješe u govoru misleći da se služe ekavskim.

Međutim, to je jedino ispravno odjelukao i bolest umjesto bolest.

Vokativ između zareza

Nažalost, odvajanje vokativa zarezima sve se manje sreće u pisanju i to je veliki nedostatak srpskog jezika. Osnovno pravilo upotrebe vokativa u rečenici je odvojeno zarezima no često i u poznatim reklamama ili na jumbo plakatima možemo vidjeti natpise poput: Dobro jutro Srbijo umjesto: Dobro jutro, Srbijo.

Jedna poznata marka alata koristi slogan: Dobro došli majstori! Ovdje uočavamo dvije greške – Dobrodošli piše se odvojeno, a nakon toga treba staviti zarez i tek onda napisati Majstori.

Kako izbjeći pogreške u pisanju važnih tekstova i u komunikaciji? Pitajte, čitajte, angažirajte lektora i tražite savjet kad god vam zatreba.

beleske.com

Preporuka

Leave a Reply